🇬🇧 The complete Croatian text is below; the English translation awaits you at the bottom of the page
🇭🇷Prije misli dolazi tijelo – dodir, sigurnost i inteligencija pokreta kroz argentinski tango
1. Prvi kontakt – dodir
Naš prvi oblik komunikacije sa svijetom ostvaruje se kroz tijelo. Dodir, kontakt kože na kožu, toplina, blizina i osjećaj sigurnosti predstavljaju temeljna iskustva našeg ranog odnosa sa svijetom.
Tjelesni kontakt nakon rođenja može pridonijeti regulaciji tjelesne temperature, srčanog ritma i disanja te uspostavljanju osjećaja sigurnosti i povezanosti.
2. Buđenje – svjesnost vlastitog tijela
Prvi trenutak u kojem otvorimo oči i postanemo svjesni vlastitog daha i tijela ujedno je trenutak osvještavanja naše fizičke prisutnosti. Osjećamo tijelo, njegov dodir s podlogom na kojoj ležimo i vlastitu prisutnost u prostoru.
Tada se budi naša tjelesna prisutnost – naša Trnoružica. Dio nas koji je cijelo vrijeme prisutan, ali ga često ne primjećujemo.
Prije nego što posegnemo za mobitelom, svakodnevnim obvezama i vanjskim podražajima, možemo se najprije susresti sami sa sobom.
3. Kretanje – buđenje tijela
Istezanje, razgibavanje i hodanje potiču cirkulaciju, pokretljivost i budnost. Tijelo se priprema za aktivnost, a pažnja se usmjerava na prostor i vlastito kretanje. Upravo se u tom prostoru mogu otvoriti vrata kreativnosti, prepoznavanja i usmjeravanja impulsa.
4. Kontakt i uzemljenje – tijelo u prostoru
Stopala na podu, stopalo uz stopalo, noga uz nogu pri hodanju ili stajanju, kao i kontakt ruku povezanih u ramenom sklopu, omogućuju nam osvještavanje oslonca, pritiska i prostorne orijentacije – svojevrsnog tjelesnog GPS-a.
Takva iskustva mogu pridonijeti osjećaju stabilnosti i regulaciji tjelesne pobuđenosti, uključujući odgovor na stres.
Prestajemo biti isključivo upravljači situacija koje ne možemo kontrolirati ili riješiti. Počinjemo ponovno biti prisutni sa sobom, sa svojim tijelom i argentinskim tangom; sa sobom, drugim osobama i argentinskim tangom.
5. Pokret – izražavanje osviještenoga
Kretanje postaje način izražavanja, ali i mogućnost otpuštanja tjelesne i mentalne napetosti te mijenjanja ustaljenih obrazaca reakcije.
Pokret nam omogućuje da ono što smo osvijestili ne zadržimo samo na razini misli ili osjećaja, nego da tome damo tjelesni izraz.
6. Impuls – početak svjesnog pokreta
Impulse ne trebamo samo stvarati. Trebamo ih naučiti prepoznavati, buditi, osvještavati i razvijati.
U učenju argentinskog tanga to znači otići korak dalje od mehaničkog izvođenja naučenih figura i automatskog reagiranja na pokrete druge osobe.
Učimo osjetiti što prethodi pokretu, kako se namjera oblikuje u tijelu i kako unutarnji impuls postaje dio zajedničke komunikacije.
Od impulsa do komunikacije – kada pokret postaje odnos
Put od sirovog impulsa do učinkovite komunikacije prolazi kroz slijed unutarnjih i vanjskih pokreta, kretnji i koraka u argentinskom tangu.
Komunikacija nastaje kada se unutarnja misao, osjećaj, poriv ili ideja pretoče u pokret, zatim oblikuju u kretnju i prenesu određenim medijem – u ovom slučaju tjelesnom prisutnošću – te kada ih primatelj, kao osluškivač i sukreator, osjeti i protumači.
Ovaj proces pretvara apstraktnu neurološku ili emocionalnu iskru u zajedničko društveno iskustvo, bez obzira na to radi li se o dvjema osobama koje zajedno stvaraju plesnu priču ili o jednoj osobi koja kroz vlastiti pokret oblikuje vlastitu plesnu priču.
1. Impuls – unutarnja iskra
Svaki komunikacijski čin započinje unutarnjim poticajem ili idejom, prije nego što se odabere ili oblikuje bilo koji pokret.
U tom procesu možemo prepoznati unutarnji poticaj, kodiranje odnosno oblikovanje poruke, njezino izvršavanje i odašiljanje, ali i nesvjesnu neverbalnu komunikaciju koja se odvija usporedno sa svjesnim namjerama.
Primatelj, odnosno osoba koja osluškuje informaciju, može je osjetiti i prije nego što se ostvare zajedničke kontaktne površine.
Funkcionira li to samo kada su obje osobe uzemljene? Ne nužno.
Dovoljno je da jedna osoba bude uzemljena kroz vlastiti centar pokreta, iz kojeg se osjećaj oslonca i povezanosti tijela proteže sve do stopala i podloge. Upravo kroz takvu tjelesnu prisutnost mogu se prenositi osjetilne informacije.
Osjećaj povezanosti centra pokreta, nogu, stopala i podloge možemo doživjeti kao neprekinutu tjelesnu oslonjenost – kao vlastitu žilu kucavicu koja nas povezuje s podlogom i prostorom kretanja.
Biološki i emocionalni okidači
Impuls može biti tjelesni osjet, poput gladi, emocija poput iznenadnog straha ili spontana misao koja se pojavi uz pokret ili neposredno prije njega u plesu.
Možda na prvi pogled zvuči neobično ili nepovezano. No, ako smo usvojili prethodna razmatranja i zamislili susret dviju osoba od kojih je jedna uzemljena i smirena, možemo početi prepoznavati što se u takvoj interakciji događa.
Različita energetska, emocionalna i tjelesna stanja susreću se i međusobno djeluju. Pozitivno i negativno, ali i negativno i pozitivno, ne moraju se međusobno poništavati. Njihov susret može proizvesti pozitivan odgovor. Vrata se otvaraju.
Potreba za povezivanjem
Tjelesna prisutnost i uzemljenje mogu stvoriti uvjete u kojima unutarnje stanje postaje dostupno dijeljenju. Iz tog dijeljenja može nastati kreacija i zajednička povezanost.
Možemo izraziti vlastiti osjećaj, potaknuti osjećaj druge osobe ili utjecati na njezin odgovor.
Poput Matovilke, čija duga kosa povezuje njezin izdvojeni svijet u kuli s vanjskim svijetom, i plesni pokret može postati sredstvo kojim se unutarnji doživljaj pruža prema drugome. To se događa kada dvije osobe zajednički stvaraju plesnu priču, ali i kada pojedinac, samostalno unutar grupe, vlastitim pokretom stvara i izražava svoju plesnu priču.
2. Kodiranje – oblikovanje plesne misli
Kada impuls počne poprimati oblik i postane prepoznatljiv samom kreatoru, pošiljatelj ga, osluškujući vlastito tijelo i drugu osobu, pretače u pokret koji druga osoba u danom trenutku može razumjeti, primiti i na njega odgovoriti. Pritom joj ostavlja prostor za ravnopravno sudjelovanje u daljnjem oblikovanju plesne komunikacije.
Obje osobe osluškuju same sebe i jedna drugu. Tako se plesna misao ne prenosi samo od jedne osobe prema drugoj, već se kroz uzajamno osluškivanje razvija, mijenja i nadograđuje.
Odabir simbola
Pošiljatelj odabire određeni tonus i strukturu pokreta, koji u plesnoj komunikaciji imaju ulogu riječi, te način i ton prijenosa pokreta, koji nalikuju glasu u verbalnoj komunikaciji.
Odabire izraze pokreta i geste kojima svoju sirovu plesnu misao oblikuje i predstavlja drugoj osobi, pretvarajući je u konkretnu kretnju.
Hrana za tijelo
Doručak dolazi kada je tijelo razbuđeno i spremno za primanje i apsorpciju nutrijenata. U plesu tijelo postaje spremno za primanje i obradu pokretnih informacija kada se ostvare jasnoća, cjelovitost i određena zaokruženost plesne rečenice.
Takva se zaokruženost postiže izmjenama usporavanja i ubrzavanja, stankama, neutralnim pozicijama i svjesnim disanjem. Tijelu je potrebno ostaviti prostor da osjeti, primi i obradi ono što se događa.
To se ne postiže preskakanjem pokreta i reakcija, gomilanjem informacija ni izvođenjem kretnji napamet.
Kao što tijelu nije dovoljno samo unijeti hranu, nego je treba i probaviti, tako ni u plesu nije dovoljno prikupiti i izvesti što više pokreta. Potrebno ih je osjetiti, razumjeti i povezati u smislenu cjelinu.
3. Filtriranje kroz kontekst
Prethodna iskustva, kulturno okruženje, odnos sa sugovornikom i njegovo trenutačno doživljavanje sebe i cjelokupne situacije oblikuju način na koji se poruka oblikuje, prenosi i prima.
U argentinskom tangu pokret nikada nije potpuno odvojen od konteksta u kojem nastaje. Način na koji ćemo ga izraziti i način na koji će ga druga osoba doživjeti ovise o mnogim čimbenicima: osobnom iskustvu, emocionalnom stanju, međusobnom odnosu, glazbi, prostoru i prisutnosti drugih plesača.
Gustavo Naveira ističe širi komunikacijski potencijal argentinskog tanga:
„To je ples koji vam nudi niz odgovora na probleme modernog života ... i to je vodič za komunikaciju koja ide iznad jezika i kulture, kao što predstavlja rješenje za samoću često prisutnu u Europi.” – Gustavo Naveira
Eduardo Galeano upozorava na društvenu sklonost vrednovanju vanjskog izgleda nauštrb unutarnjeg sadržaja:
„Mi živimo u kulturi ambalaže, koja prezire sadržaj.” – Eduardo Galeano
Njegovo promišljanje o igri, stvaralaštvu i dominaciji rezultata dodatno otvara pitanje što se događa kada se izgubi radost samog procesa:
„Zakon tržišta, zakon uspjeha. Sve je manje mjesta za improvizaciju i stvaralačku spontanost. Sve više je važan rezultat, a sve manje vještina. Rezultat je postao neprijatelj rizika i avanture. Igra se da bi se zaradilo i da se ne bi izgubilo, a ne da bi se uživalo u radovanju zbog davanja radosti. Iz godine u godinu fudbal se hladi, a voda umjesto krvi u venama garantuje uspjeh. Strast za igrom zbog igre, sloboda zabavljanja i zabava, sve to beskorisno i genijalno ludovanje polako postaje samo predmet nostalgičnog sjećanja.” – Eduardo Galeano
U plesu, međutim, sadržaj ne nastaje samo iz onoga što pojedinac želi izraziti, nego i iz načina na koji osluškuje drugu osobu, glazbu i zajednički trenutak.
„Srcem plešemo zajedno, s nogama dodajemo esenciju plesne priče koju stvaramo zajedno osluškujući jedno drugo i glazbu.” – Jelena Somogyi
Često plešemo okruženi drugim plesačima. Zato nije dovoljno biti zarobljen u vlastitim mislima i zaokupljen trenutačnim potrebama, koje su često kratkotrajne. Jednako tako, zaokupljenost nizovima pokreta koji moraju slijediti jedan za drugim može ograničiti našu prisutnost i mogućnost istinskog doživljavanja plesa.
Takav pristup ne mora nužno donijeti ispunjenje, jer ples svodimo na izvođenje unaprijed zamišljenih kretnji, umjesto da mu dopustimo da se razvija kroz osluškivanje, improvizaciju i međusobnu komunikaciju.
Plesna priča ne nastaje gomilanjem pokreta, nego njihovim smislenim povezivanjem u odnosu prema sebi, drugome i glazbi.
4. Prijenos – slanje signala
Kodirana poruka pošiljatelja prenosi se prema primatelju putem odabranog komunikacijskog medija. U argentinskom tangu prijenos se ostvaruje tjelesnom prisutnošću, kontaktom, zajedničkim kontaktnim površinama, pogledom, pokretom i vibracijama.
Odabir kanala
Komunikacija se može odvijati pogledom licem u lice, govorom tijela, gestama i pokretom, ali i putem dodira, odnosno vlastitih i zajedničkih kontaktnih površina kroz koje se prenose osjetilne informacije.
Savladavanje šumova
Tijekom prijenosa poruke mogu se pojaviti različite smetnje koje utječu na jasnoću i kvalitetu primljenog signala.
To mogu biti fizičke smetnje, otežano percipiranje kontaktnih površina, primjerice zbog tjelesne krutosti ili nedovoljne prisutnosti i svjesnosti vlastitog uzemljenja, kao i emocionalni stres. Takvi čimbenici mogu promijeniti način na koji se signal prenosi, osjeća i interpretira.
5. Dekodiranje i povratna informacija – stvaranje kruga i osi te aktivnog sudjelovanja
Komunikacija se ostvaruje kada je poruka primljena i protumačena, neovisno o tome odgovara li primljeno značenje prvotnoj namjeri ili očekivanom ishodu pošiljatelja.
U tom trenutku otvara se prostor za povratnu informaciju, odgovor i aktivno sudjelovanje obiju osoba. Plesna komunikacija više nije jednosmjerni prijenos poruke, nego postaje kružni proces uzajamnog osluškivanja, prilagođavanja i stvaranja.
Više ne komuniciramo kroz zatvoreni prozor, promatrajući jedno drugo samo kroz staklo. Otvaramo zajednički prozor i prelazimo iz promatranja u aktivno sudjelovanje.
Tako zajednički stvaramo krug i os, odnosno prostor u kojem obje osobe mogu sudjelovati i pridonositi razvoju plesne priče.
Tumačenje simbola
Primatelj više ne doživljava pokrete samo kao pojedinačne figure ili tehničke postupke koje treba prepoznati i izvesti. Umjesto toga, instinktivno ih osluškuje, prati i nadopunjava vlastitim mislima i osjećajima.
Pokret tako prestaje biti samo niz naučenih figura, a postaje poruka koju primatelj doživljava, interpretira i na koju odgovara iz vlastite tjelesne i emocionalne prisutnosti.
Pružanje povratne informacije
Primatelj pruža povratnu informaciju vlastitim odgovorom kroz pokret, njegov izraz ili reakciju. Na taj način pošiljatelju daje do znanja kako je primio i protumačio izvorni impuls te u kojoj je mjeri njegov odgovor usklađen s prvotnom namjerom.
Povratna informacija pritom ne mora biti potvrda prvotne namjere, nego može otvoriti prostor za novu interpretaciju, prilagodbu i daljnji razvoj plesne komunikacije.
Primatelj svojim odgovorom postaje novi pošiljatelj. Tako se komunikacijski krug nastavlja, a plesna priča razvija kroz uzajamno osluškivanje, nadopunjavanje i stvaranje.
„Pokret u argentinskom tangu ne počinje onda kada odlučimo zaplesati. Počinje mnogo ranije — u tijelu koje osjeća, prepoznaje i odgovara.”
— Jelena Somogyi
Zahvala
Hvala vam na čitanju i plovidbi kroz svijet tjelesnih impulsa, pokreta, osluškivanja i komunikacije — kroz prostor u kojem pokret postaje poruka, a poruka poziv na uzajamno sudjelovanje i stvaranje.
Hvala vam što ste zajedno s nama istraživali kako se kroz tijelo, prisutnost i međusobno osluškivanje razvija plesna priča.
Ukoliko želite podržati stvaranje novih dvojezičnih autorskih tekstova, prijevoda i projekata Instituta argentinskog tanga LiberTango, svoju podršku možete uputiti putem PayPala.
Hvala vam na podršci i sudjelovanju! 🧡
🌞 Podrži putem PayPala
Jelena Somogyi
@LibertangoJelena
